Kako iskoristiti vrijeme u periodu hajza i nifasa

Menstrualni ciklus (hajz) i postporodjajni period (nifas) su sasvim normalne pojave kod svake zene, i u skladu s time treba da se i ponasaju, a posebno kada su u pitanju islamske duznosti. Taj period ne treba ni slucajno da bude nikakav treret za muslimanku i da se, zbog neugodnosti koju sa sobom donosi, osjeca manje vrijednom ili beskorisnom. Hajz i nifas je sprecavaju da obavlja namaz, post, ulazi u dzamiju, osim ako ima potrebu da samo prodje kroz dzamiju s tim da bude sigurna da je nece zaprljat svojom necistocom, sprecava je u spolnom odnosu u polni organ ali nema smetnje nasladjivanje tijelom iznad pupka i ispod koljena kako nam je prenijela Ajsa r.a.: „Allahov Poslanik, s.a.w.s., mi je naredjivao da pokrijem spolni organ pa bih to i uradila, a on bi imao intimni odnos sa mnom, a bila bih u hajzu.“ Ako je za vrijeme obavljanja hadza zadesi stanje necistoce, tada ce raditi sve sto rade i druge hadzije, osim sto nece obavljati tevaf oko Kabe, niti saj izmedju Saffe i Merve sve dok ne prestane period necistoce, nakon cega ce se okupati i obaviti tevaf i saj. Veoma je vazno da svaka muslimanka nauci da planira svoje vrijeme u svakoj prilici, pa tako i u periodu necistoce izazvane hajzom ili nifasom, koja je ralativno dug period u odnosu na necistocu dzunuba, zbog cega se i razlikuju propisi vezani za necistocu dzunuba, jer on moze odmah nakon oneciscenja da se okupa ili uzme tejemum te nesmetano obavlja islmaske duznosti. Muslimanka u hajzu i nifasu ce sto vise da uci zikr, da trazi oprost za svoje grijehe, da slusa ucenje Kur'ana (posebno kada joj se javi nervoza koja cesto dolazi uz period necistoce), da ga uci napamet, i obnavlja sure koje je naucila, kako ih ne bi zaboravila, a posebno u periodu nifasa koji moze da traje i do 40 dana ili manje od toga sto je dug period. Zena moze da uci Kur'an, ali da ga ne dodiruje, da uci tefsir i drugu islamsku literaturu, da slusa poucna predavanja na razlicite islamske teme i time jaca svoj iman. Period necistoce je ni slucajno ne spreceva u cinjenjenju dobra i odvracanju od zla jer to je duznost svakog muslimana u svakoj situaciji. Ona ne smetano moze da dijeli sadaku, zekat, cini dobrocinstvo svojoj porodici i drugima. Najljepse da svoje vrijeme rasporedi tako sto ce recimo u periodu cistoce redovno da uci po dzuz i vise Kur'ana, pa da svaki mjesec prije pojave hajza zavrsi jednu hatmu, a to je velika blagodat koja sa sobom nosi niz pogodnosti kao sto je primanje dove. Nakon nastupanja hajza, vrijeme ce posvetit ibadetu i sirenju svog islamskog znanja, a nakon sto nastupi period cistoce nastavit sa novom hatmom (ucenjem citavog Kur'ana), tako da svaki mjesec prouci po jedan puta cijeli Kur'an, s tim da to ucenje za vrijeme ramazana umnogostruci zbog posebih osobenosti i blagodati koje sa sobom nosi mjesec ramazan. Ukoliko muminka pravilno ispanira svoje vrijeme i svoj zivot, tada nece ni osjetiti vrijeme necistoce hajza i nifasa, i to nece donijeti sa sobom neugodnosti koje mogu da se pojave ukoliko ne vodi racuna o gore navedenim stvarima. „Onome ko cini dobro bio muskarac ili zena, a vjernik je, Mi cemo dati da prozivi lijep zivot i doista cemo ih nagraditi boljom nagradom nego sto su zasluzili.“ (Kur'an)

Musa a.s

Musa (Arapski موسى je arabizirana verzija hebrejskog imena Mojsije ili Moše (מֹשֶׁה). On je jedan od takozvanih "ulul-azm" ili "posebno odabranih" poslanika Islama. Rođen je u vrijeme Egipatskih faraona gdje su Jevreji živjeli kao robovi 1526 godine prije nove ere ^[1]. Natalitet Egipćana kao domicilnog stanovništva je drastično opao radi čestih ratova koji su vođeni u to vrijeme dok se Jevrejska populacija nesmetano širila. Iz straha od jevrejske pobune, faraon daje naređenje da se novorođena jevrejska djeca ubijaju. Mojsijeva majka iz straha od ubistva svoga novorođenčeta (Mojsija), u očaju stavlja dijete u korpu i pušta ga u rijeku Nil. Međutim, korpu dalje nizvodno nalazi niko drugi do- faraonova supruga.

• "...I faraonova žena reče: "on će biti radost i meni i tebi! Ne ubijte ga, možda će nam od koristi biti, a možemo ga i posiniti". I oni ništa ne predosjetiše (Kur'an, El-Kasas, 7-9).

Musaova sestra koja je to sve vidjela je prišla i predložila svoju majku kao dojilju za dijete, što faraonova supruga prihvata, i uz svu pomoć i počasti daje Musaa na dojenje kod njegove majke, a da to i nije znala. Islam pozitivno govori o faraonovoj supruzi i navodi se da se zvala Asja i islamska tradicija navodi da je ona bila u Monoteizmu, uprkos okruženju u kome se nalazila (Drevni Egipat).
Nadalje se spominje da je Musa odrastao na faraonovom dvoru uz sve počasti, edukaciju i odgoj faraonove elite. Međutim jednoga dana kada je prolazio ulicom, vidio je situaciju gdje se Kopt (Egipćanin) i Jevrej tuku, Kur'an o tome govori na slijedeći način:

• "I kada se on opasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje; i uđe on u grad neopažen od njegovih stanovnika i u njemu zateče dvojicu ljudi kako se tuku. Jedan bijaše od njegovog naroda a drugi je pripadao neprijateljskom narodu, pa ga zovnu u pomoć onaj iz njegovog naroda, protiv onog iz neprijateljskog naroda, pa ga Musa udari šakom i usmrti. "Ovo je Šejtanov posao". (Kur'an, El-Kasas)

Nakon što je slučajno ubio faraonovog čovjeka navodi se kako se Mojsije pokajao za to. Dalje se u Islamskoj tradiciji kaže kako je čovjek koga je Musa odbranio, rekao faraonovim ljudima da je Musa ubio čovjeka. Mojsije je u strahu od odmazde pobjegao iz grada jer "Mu je sa kraja grada došao jedan čovjek žureći i rekao mu: " O Musa, glavešine se dogovaraju da te ubiju, zato bježi, ja te zaista iskreno savjetujem". (Kur'an) Bježeći iz grada, udaljivši se daleko, prestrašen, gladan i žedan, stiže do jednog izvora gdje je vidjeo dvije djevojke koje su čekale u redu da napoje stoku na tom izvoru. Obzirom da su one bile povučene djevojke, dugo su čekale na red. Musa je uzeo od njih njihovu stoku i napojio je umjesto njih. Jedna od njih je to ispričala svome ocu i stidljivo mu rekla da je Musa "snažan i pouzdan", nakon čega njihov otac ga poziva na ručak. Musa, ispričavši svome domaćinu šta se desilo i nakon što je domaćin vidjeo da je Musa dobar čovjek, odlučuje da ga unajmi pod određenim uslovima:

• "Ja želim da te oženim jednom od mojih kćeri, ali da me služiš osam godina, a ako napuniš deset to je od tebe..." (Kur'an)

Nakon ugovorenog roka, koji je po Islamskim učenjacima iznosio 10 godina. Musa kreće sa svojom, tada već formiranom porodicom, krišom u Egipat. Na putu su se izgubili u jednoj noći i Kur'an navodi kako je Musa vidio vatru na jednoj strani brda, a kada je došao do svjetlosti iznenada je začuo glas:

• "O Musa, ja sam Allah, Gospodar svjetova" (Kur'an, El-Kasas)

Musa postaje poslanik [uredi]

Nakon prvog susreta i nakon što ga je prošao strah, Musa od Allaha dobija direktna uputstva i naređenja da ode Faraonu i pozove ga u monoteizam, da se prestane nazivati "božanskom osobom" i da pusti Jevreje iz ropstva. Kur'an govori o tome da je Musa zamolio Allaha da sa njim pošalje i Haruna (Arona), njegovog brata, jer je Harun rječitiji od njega. Allah mu uslišava molbu i njih dvojica Musa i Harun odlaze kod faraona sa poslaničkom misijom od Gospodara svjetova.

Faraonov odgovor [uredi]

• 23. "A ko je Gospodar svjetova?" - upita faraon.

• 24. "Gospodar nebesa i Zemlje i o­noga što je između njih, ako vjerujete" - odgovori o­n.

• 25. "Čujete li ?" - reče o­nima oko sebe faraon.

• 26. "Gospodar vaš i Gospodar vaših davnih predaka" - reče Musa.

• 27. "Poslanik koji vam je poslan, uistinu, je lud" - reče faraon.

(Kur'an, El-Šuara, 23-27)
Nakon što je odbio Musaove zahtjeve ne vjerujući mu da je poslanik, Bog ga obavještava preko Musaa da će ga stavljati na razna iskušenja sve dok ne pusti Jevreje sa Musaom iz Egipta. Nakon kuge, najezde skakavaca koji su uništili usjeve, zagađenosti rijeke Nil od koje je zavisila egipatska ekonomija i svih ostalih raznih iskušenja kojima su bili pogođeni faraonovi ljudi, oni su napokon rekli :

• "O Musa, moli se, u naše ime, Gospodaru svome, onako kako ti je On naredio: ako nas oslobodiš nevolje, mi ćemo zaista vjerovati i s tobom sinove Israilove, sigurno, poslati" (Kur'an)

Prelazak preko mora [uredi]

Jevreji su pušteni iz Egipatskog ropstva, ali su ipak Faraonovi ljudi krenuli za njima. I kada su bili nadomak mora, navodi se u Islamskim tradicionalnim izvorima da je Musau naređeno da udari štapom po moru na šta se more razdvojilo na dva dijela. Jevreji su prošli preko, a kada su to htjeli učiniti i faraonovi ljudi, more je se sručilo na njih i svi su se potušili.

Lutanje pustinjom i obećana zemlja [uredi]

Rekonstrukcija putovanja Jevreja po pustinji nakon izlaska iz Egipta. Isralijat

• 137. a potlačenom narodu dadosmo u naslijeđe istočne i zapadne krajeve zemlje koju smo blagoslovili, i lijepo obećanje Gospodara tvoga sinovima Israilovim bilo je ispunjeno - zato što su trpjeli, a sa zemljom sravnismo o­no što su faraon i narod njegov sagradili i o­no što su podigli.

• 138. I Mi sinove Israilove preko mora prevedosmo, pa o­ni naiđoše na narod koji se klanjao kumirima svojim. "O Musa," - rekoše - "napravi i ti nama boga kao što i o­ni imaju bogove!" - "Vi ste, uistinu, narod koji nema pameti!" - reče o­n.

• 139. "Zaista će biti poništeno o­no što ovi ispovijedaju i beskorisno će im biti o­no što rade.

• 140. Zar da vam, pored Allaha, tražim drugog boga, o o­n vas je iznad ostalog svijeta uzdigao?"

• 141. I pošto smo vas Mi od faraonovih ljudi izbavili, koji su vas neizmjerno mučili: mušku djecu su vašu ubijali, a žensku vam u životu ostavljali, to je bilo teško iskušenje od Gospodara vašeg -

• 142. Mi odredismo da čas susreta sa Musaom bude kad se napuni trideset noći, i dopunismo ih još sa deset, pa se vrijeme koje je odredio Gospodar njegov ispuni za četrdeset noći. A Musa je bio rekao bratu svome Harunu: "Zastupaj me u narodu mome, i red pravi i ne slijedi puteve o­nih koji su smutljivci!"

• 143. I kad Nam Musa dođe u određeno vrijeme, i kada mu Gospodar njegov progovori, o­n reče: "Gospodaru moj, ukaži mi se da Te vidim!" - "Ne možeš Me vidjeti" - reče - "ali pogledaj u o­no brdo, pa ako o­no ostane na svom mjestu, vidjećeš Me!" I kad se Gospodar njegov o­nome brdu otkri, o­n ga sa zemljom sravni, a Musa se o­nesviješćen strovali. Čim se osvijesti, reče: "Hvaljen neka si! Kajem Ti se, ja sam vjernik prvi!"

• 144. "O Musa,"- reče o­n - "Ja sam tebe odlikovao nad ostalim svijetom poslanstvom svojim i govorom Svojim. o­no što ti dajem uzmi i zahvalan budi!"

• 145. I Mi mu na pločama napisasmo pouku za sve, i objašnjenje za svašta. "Primi ih svojski, a narodu svome zapovijedi da se pridržava o­noga što je u njima ljepše!" A pokazaću vam i zemlju grješnika.

• 146. Odvratiću od znamenja Mojih o­ne koji se budu bez ikakva osnova na Zemlji oholili. I kakav god o­ni dokaz vide neće ga vjerovati: ako vide Pravi put - neće ga kao put prihvatiti, a ako vide stranputicu - kao put će je prihvatiti. To zato što će dokaze Naše poricati i što će prema njima ravnodušni biti.

• 147. A o­nima koji dokaze naše ne budu priznavali i koji u susret na o­nome svijetu ne budu vjerovali, biće poništena djela njihova. Zar će biti drukčije kažnjeni nego kako su radili?

• 148. I narod Musaov, poslije odlaska njegova, prihvati od nakita svoga kip teleta koje je rikalo. Zar nisu vidjeli da im o­no ne govori i da ih putem Pravim ne vodi? o­ni ga prihvatiše i prema sebi se ogriješiše.

• 149. I pošto se poslije gorko pokajaše i uvidješe da su zabludjeli, o­ni rekoše: "Ako se Gospodar naš na nas ne sažali i ako nam ne oprosti, doista ćemo biti izgubljeni!"

• 150. A kad se Musa srdit i žalostan narodu svome vrati, povika: "Kako ste tako ružno poslije odlaska moga postupili! Zašto ste požurili i o naređenje Gospodara svoga se oglušili?" - i ploče baci, i brata svoga za kosu dohvati i poče ga vući sebi. "O sine majke moje," - reče Harun - "narod nije nimalo do mene držao i umalo me nije ubio; nemoj da mi se svete dušmani i ne smatraj mene jednim od o­nih koji su se prema sebi ogriješili."

• 151. "Gospodaru moj," - zamoli Musa - "oprosti meni i bratu mome i učini da budemo pod okriljem Tvoje milosti, Ti si od milostivih najmilostiviji!"

• 152. o­ne koji su tele prihvatili stići će kazna Gospodara njihova i poniženje još na ovome svijetu; tako Mi kažnjavamo o­ne koji kuju laži.

• 153. A o­nima koji hrđava djela rade, pa se poslije pokaju i vjernici postanu, Gospodar tvoj će, poslije toga, sigurno, oprostiti i samilostan biti.

• 154. I kad Musaa srdžba minu, o­n uze ploče na kojima je bilo ispisano uputstvo na Pravi put i milost za o­ne koji se Gospodara svoga boje.

(Kur'an, Al-A'raf, 137-154)
Nakon lutanja pustinjom i nomadskog života pod vodstvom Musaa, Bog Jevrejima preko Musaa obećava Svetu zemlju prema kojoj su krenuli. Musa ipak ne stiže sa Jevrejima jer ga smrt zatiče nadomak svete zemlje, 1406. Godine prije nove ere. Ibn Kesir u svome djelu "Kasasul Enbija" navodi da Musaa nakon njegove smrti nasljeđuje Jošua ibn Nun, njegov sluga. Pobjeđuje narod koji se nalazio u svetoj zemlji, uvodi Jevreje u nju. Kada je Musa umro imao je 120 godina.

Mnostvo imetka ne garantuje dusevni rahatluk

”Kome dunjaluk bude glavna preokupacija, Allah ce mu dati nesredjenost u zivotu i ucinice da mu dunjaluk bude pred ocima, a od dunjaluka mu nece pripasti nista nego ono sto mu je vec propisano. A ko bude pridavao vaznost Ahiretu, Allah ce mu dati..
bogatstvo u njegovom srcu, zivot ce mu biti ugodan a dunjaluk ce mu doci mimo njegove volje.”
Kada je Musa, a.s., razgovarao sa Allahom, dz.s., upitao je: ”Gospodaru, koji su Ti robovi najdrazi?” Allah dz.s. je je odgovorio: ”Oni koji Me najvise spominju, zikr cine.” Musa a.s. ponovo upita: ”A ko je od Tvojih robova najpravedniji?” Allah dz.s. odgovori: ”Onaj koji sudi sebi isto kao sto sudi i ljudima.” Musa a.s. ponovo upita : ”Ko je od Tvojih robova najbogatiji? ” Allah dz.s. rece: ” Onaj koji je zadovoljan sa onim sto sam mu dao”.
”O covjece, posveti se Mome ibadetu, Ja cu ti tvoje grudi napuniti bogatstvom i udaljicu od tebe siromastvo, a ako ne budes to radio, Ja cu tvoje grudi napuniti zauzetoscu (poslom) i uvijek ces biti siromasan.” (hadis kudsij)
”Ko osvane bezbjedan u svojoj familiji, zdravog tijela i ima tog dana sta da jede, kao da mu je cijeli dunjaluk dat na raspolaganje.”
”Nije bogatstvo u mnostvu imetka, nego je pravo bogatstvo, bogastvo u dusi.”
”Ko previse zavoli ovaj svijet, naudice sebi na Ahiretu, a ko previse pridaje vaznost Ahiretu, uskratice sebi na dunjaluku, pa zato dadnite prednost onome sto sto ostaje nad onim sto nestaje.”
”Slast ovoga svijeta je je gorcina na onome svijetu, a gorcina dunjaluka je slast na Ahiretu.”
”O covjece, imas ono sto ti je dovoljno a trazis ono sto ce te uciniti obijesnim, nisi zadovoljan sa malo a puno te ne moze zasititi. O covjece, kada osvanes zdravog tijela, bezbjedan u svojoj familiji, imas tog dana sta da jedes, dunjaluk vise nista ne vrijedi.”
”Kada covjeku glavna preokupacija bude ovaj svijet, Allah ce mu upropastiti njegov imetak i ucinice da siromastvo bude pred njegovim ocima, takav ce osvitati i omrknjavati kao siromah. Kome Ahiret bude glavna preokupacija, Allah ce mu dati zadovoljstvo u njegovom srcu i takav ce osvitati i omrknjavati kao bogatas.”
Hadisi preuzeti iz jednog teksta Dr. Fuada Sedica - novine ”Preporod”

Dova za spas od Vatre

Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: “Ko izgovori kad osvane: "ALLAHUMME INNI UŠHIDUKE VE UŠHIDU HAMELETE ‘ARŠIKE VE MELAIKETEKE VE DŽEMIA‘ HALKIKE ENNEKE ENTALLAHU LA ILAHE ILLA ENTE VAHDEKE LA ŠERIKE LEKE VE ENNE MUHAMMEDEN ‘ABDUKE VE RESULUKE" أخبرنا اسحق بن إبراهيم قال أخبرنا بقية بن الوليد قال حدثني مسلم بن زياد مولى ميمونة زوج النبي صلى الله عليه وسلم قال سمعت أنس بن مالك يقول قال رسول الله صلى الله عليه وسلم من قال حين يصبح اللهم إني أشهدك وأشهد حملة عرشك وملائكتك وجميع خلقك أنك أنت الله لا إله إلا أنت وحدك لا شريك لك وأن محمدا عبدك ورسولك اعتق الله ربعه ذلك اليوم من النار فإن قالها أربع مرات أعتقه الله ذلك اليوم من النار (Allahu, jutro dočekah pozivajući Tebe za svjedoka i pozivajući za svjedoka meleke koji nose Tvoj prijesto – da si ti Allah, nema istinskog božanstva osim Tebe, Jedinog, Koji nemaš saučesnika, i da je Muhammed Tvoj rob i poslanik) – Allah će četvrtinu njegova tijela osloboditi od Vatre, a ako to izgovori četiri puta, Allah će ga u potpunosti osloboditi od Džehennema.” (Ebu Davud i El-Buhari)

Film - Medina ( turski )

Nikola tesla - zraci smrti film

Koristi hidžame / Miran san

Božiji Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, podsticao je muslimane da se liječe hidžamom: “Zaista je hidžama najidealniji (lijek) kojim se liječite.“ (Buhari);“Zaista je hidžama najbolje sa čime ste se liječili, ili (hidžama) je (jedan) od vaših najidealnijih lijekova.“ (Muslim). Inače, ljudsko tijelo neprestano proizvodi crvena krvna zrnca usljed čega dolazi do njihovog povečavanja i upravo hidžama radi na postizanju ravnoteže u krvi,odnosno izbacivanju nepoželjne krvi z ljudskog tijela. Koristi hidžame su slijedeće:
- poboljšanje protoka krvi kroz mozak,
- liječenje starih krvnih zrnaca,
- stimuliranje rada jetre,slezene i želuca,
- liječenje grčenja mišića vrata,leđa i stopala,
- liječenje migrene,
- putem aktiviranja cirkulacije krvi i poboljšavanja njenog kvaliteta i podizanja imunog sistema,poboljđšava se vid i liječe se bolesti očiju,
- liječenje opće slabosti,
- liječenje bolesti probavnog sistema,
- liječenje bola u nervima,
- reguliranje krvnog pritiska,
- oslobađanje tijela od loše krvi,
- aktiviranje imunog sistema,
- rješavanje od toksina,
- liječenje povišene mokračne kiseline,
- liječenje oštećenja pamćenja,
- preventiva moždanog udara.
Naučno je dokazano da je hidžama periodični proces pregleda krvi, što dovodi do aktiviranja ćelija i uklanjanja nakupljenih toksina (otrova) i jačanja imunog sistema.
________________________________________
MIRAN SAN
Plemeniti Kur'an ukazao je na važnost sna koji pruža odmor tijelu. Da nije sna, život živih bića ne bi mogao opstati na Zemlji. Jeste li ikada razmišljali šta bi se dogodilo ako ne biste spavali? Zaista bi život bio vrlo neugodan, prevladavala bi tjeskoba i bile bi poremećene funkcije, te bi se premorili dijelovi tijela do mjere uništenja, oslabilo bi pamćenje, smanjio bi se tjelesni imunitet i pojavila bi se različita oboljenja, rce bi se umorilo i nebi bilo odmorno, tjelesne ćelije brzo bi starile i umirale...i kraj bi bio smrt.
Zbog toga su savremena istraživanja otkrila važnost sna za život živih bića, i nazvali su ga mirnim snom ,tj.san koji garantirapotpuni odmor tijelu i koji je neophodan za zdravlje tijela i duše. Pojedini naučnici su snimali lica osobe koje nisu spavale 30 sati i primjetili su da su lica postala manje privlačna, a mnoštvo oboljenja se ispoljilo nakon ponavljanja nespavanja u dugim vremenskim periodima. Britanski medicinski časopis objavio je istraživanje koje je potvrdilo da nespavanje u dovoljnim vremenskim periodima dovodi do mnogih poremećaja i slabog zdrastvenog stanja,kao što može dovesti do prerane smrti.
Naravno,dugo spavanje nije ništa manje opasno od nedovoljnog spavanja. Plemeniti Kur'an ukazao je da san „subat“ za tijelo, tj.odmor. Rekao je Uzvišeni Allah:“...i san vaš počinkom učinili“ (Nebe,9),a subat i jezičkoj terminologiji znači odmor. Također, uzvišeni Allah, rekao je u prijevodu značenja drugog ajeta: “On vam je noć učinio pokrivkom, sam vam je učinio počinkom, a dan da se krećete.“(Furkan, 47).
Predhodno zančenje ajeta potvrdili su naučnici, tj.da je san odmor za organe tijela i da nije njega tijelo bi se umorilo, onemoćalo i oboljelo. I dan danas učenjaci su u nedoumici po pitanju pojave sna i nisu mu još našli adekvatno pojašnjenje. Čak, štaviše, pojava sna ruši iz temelja teoriju „evolucije“ u kojoj su ubjeđeni ateisti. Ukoliko su stvorenja nastala slučajno, putem evolucije i prirodne selekcije, pa kako je priroda znala za potrebu stvorenja za snom? Jer da nije sna,život ne bi nastavio sa postojanjem.
Zista, ovo je mudžiza na koju je ukazao Kur'an u prijevodu značenja ajeta: “I jedan od dokaza Njegovih je san vaš noću i po danu,i nastojanje vaše da steknete nešto iz obilja Njegova; to su zaista, pouke za ljude koji čuju.“ (Rum,23). Predhodni ajet je mudžiza i postojanje sna u svijetu živih biža je dokaz Allahove moći i a je On za sve u ovom svemiru postavio precizan sistem. Pa da li ćemo zahvaljivati Allahu na ovoj ogromnoj blagodati?

Mudre izreke

Francuski je jezik takav, da prljavštinu pretvara u romantiku. (Stephen King)
Bolje je biti dobar nego zao. Ali onaj, tko ostvari dobrotu, plaća visoku cijenu. (Stephen King)

Samo neprijatelji govore istinu; prijatelji i ljubavnici uhvaćeni u mrežu koristi beskonačno lažu. (Stephen King)

Mašta je istina unutar laži. (Stephen King)
Političari oduševljavaju zato, jer su stvorili paradoks: oni su elita, koja od prosječnosti stvara opće dobro. (George Will)
Ne bojim se smrti, samo ne želim biti tamo, kada se to dogodi. (Spike Milligan)

Novcem ne možete kupiti prijatelje, ali možete dobiti višu klasu neprijatelja. (Spike Milligan)

Nikad nisam ništa naučio pričanjem, nego postavljanjem pitanja. (Lou Holtz) 

Život je 10% onoga što vam se događa, a 90% onoga kako reagirate na to. (Lou Holtz)

Motivacija je jednostavna stvar. Samo eliminirate ono, što vas demotivira. (Lou Holtz) 

Kada je sve rečeno što je učinjeno, tada je više rečeno od učinjenog. (Lou Holtz)

Nikad niste tako dobri, kao što vam kažu, dok pobjeđujete, ali nikad niste ni tako loši, kao što vam govore, dok gubite. (Lou Holtz) 

Najteže godine života su one između deset i sedamdeset. (Helen Hayes)

Policija nije tu, da stvara nered, nego da ga održava. (Richard J.Daley)

Ne okrećite se, može vas nešto sustići. (Satchel Paige)

Budite onakvi, kakvi želite izgledati. (Sokrat) 

Pošten čovjek je uvijek dijete. (Sokrat)

Najveća sreća od svega je sreća, da sebe formirate. (Douglas MacArthur) 

Snaga je opasna sve dok niste ponizni. (Richard J.Daley)

Ratovi nas ne uče voljeti neprijatelje, nego mrziti saveznike.  (W.L.George) 

Hrabrost ima samo onaj, koji zna da se vi bojite.  (Franklin P.Jones)

Još nije provjereno, da li inteligencija ima šanse za preživljavanjem. (Arthur C.Clarke) 

Nesretnost je najbolje definirati kao razliku između naše darovitosti i naših očekivanja. (Edward de Bono)

Ako nikad ne promijenite svoje mišljenje, zašto ga onda imate? (Edward de Bono) 

Greška je uspjeh, ako od nje naučimo. (Malcolm Forbes)

Ništa Vas ne čini tolerantnijim prema galami od susjedovog slavlja, nego biti tamo. (Franklin P. Jonnes)

Iskustvo je čarobna stvar, koja omogućuje prepoznavanje greške, koju ponovno radimo. (Franklin P. Jonnes)

Granice mogućeg možemo odrediti samo onda, ako ih prijeđemo odlaskom u nemoguće. (Arthur C. Clarke) 

Prednost razgovora sa samim sobom je u tome, da znadete da Vas bar netko sluša. (Franklin P. Jonnes) 

Uspjeh nije ono što imate, nego ono što jeste. (Bo Bennett)

Ego nije gazda ni u vlastitoj kući. (Sigmund Freud)

Ljubav i rad su kameni temeljci humanosti. (Sigmund Freud)

Ljudi su moralniji, nego što misle da jesu i nemoralniji, nego što mogu zamisliti. (Sigmund Freud)

Poniznost nije sinonim za dobrotu. (Fran Lebowitz)